Feromangan sa srednjim ugljikom proizvodi se od manganove rude kao sirovine i tali u visokim pećima i električnim pećima. Gustoća mangana je 7,43 g/cm3, talište je 1245 stupnjeva, a vrelište 2150 stupnjeva. Mangan ima veliki afinitet s kisikom i može tvoriti stabilan manganov oksid s kisikom. Osim toga, feromangan, kao aditiv legirajućeg elementa, može povećati tvrdoću, duktilnost, žilavost i otpornost na trošenje čelika. Naširoko se koristi u konstrukcijskom čeliku, alatnom čeliku, nehrđajućem čeliku otpornom na toplinu, čeliku otpornom na habanje i drugim legiranim čelicima. Mangan također ima učinak odsumporavanja i smanjenja štetnog djelovanja sumpora. Feromangan sa srednjim i niskim udjelom ugljika može se podijeliti na feromangan s niskim udjelom ugljika s udjelom ugljika manjim od 0.7% i feromangan sa srednjim ugljikom s udjelom ugljika od 0.7%-2. 0%.
Glavna upotreba feromangana srednjeg ugljika je feromangan, feroslitina sastavljena od mangana i željeza. S razvojem gospodarstva i tehnologije potražnja je sve veća. Čemu se koristi i može li se tako široko koristiti?
U proizvodnji čelika koristi se kao dezoksidant i aditiv leguri te je najčešće korištena željezna legura. Ruda mangana koja se koristi za taljenje feromangana općenito zahtijeva sadržaj mangana od 40 do 50%, omjer mangan-željezo veći od 7, a omjer fosfor-mangan manji od 0,003. Prije taljenja, manganova karbonatna rudača mora se pržiti, a ruda u prahu mora se sinterirati i aglomerirati. Rude s visokim udjelom željeza i fosfora općenito se mogu koristiti samo zajedno ili se selektivnom redukcijom može proizvesti troska bogata manganom s niskim udjelom željeza i fosfora. Koks se koristi kao redukcijsko sredstvo tijekom taljenja, a neke tvornice također koriste mršavi ugljen ili antracit. Pomoćna sirovina je uglavnom vapno, a silicij se općenito dodaje pri taljenju legure mangana i silicija.
